Nacionalni vojvođanski pulmološki simpozijum – Granulomatozne bolesti pluća u svakodnevnoj kliničkoj praksi

Granulomatozne bolesti pluća obuhvataju raznoliku grupu poremećaja definisanih prisustvom plućnih granuloma. To je heterogena grupa poremećaja koja ima širok spektar patologija sa različitim kliničkim manifestacijama i ishodima. Granulomatozne bolesti pluća podeljene su na infektivne i neinfektivne bolesti pluća. Infektivne uključuju mikobakterijske (tuberkulozu pluća) i gljivične infekcije.

Iako se tuberkuloza (TB) često percipira kao bolest prošlosti, ona i dalje predstavlja značajan globalni javnozdravstveni problem usled visoke prevalence, mortaliteta, rastuće rezistencije na antituberkulozne lekove i česte povezanosti sa imunokompromitovanim stanjima. Savremeni terapijski pristupi, uključujući skraćene režime lečenja TB osetljive na lekove i nove opcije za lečenje rezistentnih oblika bolesti, značajno su unapredili mogućnosti lečenja.

Najčešće neinfektivne granulomatozne bolesti pluća uključuju sarkoidozu, hipersenzitivni pneumonitis, autoimune bolesti i vaskulitis, pneumokonioze i plućnu histiocitozu Langerhansovih ćelija.

Pošto je sam granulom nespecifičan patohistološki nalaz, multidisciplinarni pristup je važan za pouzdanu dijagnozu. Pažljiva klinička evaluacija, laboratorijsko testiranje, testiranje plućne funkcije i radiološko snimanje, uključujući kompjuterizovanu tomografiju visoke rezolucije, ključni su koraci u dijagnostičkom pristupu granulomatoznoj bolesti pluća.

U većini slučajeva, neophodna je biopsija pluća sa patohistološkim pregledom uzoraka plućnog tkiva. Bronhoalveolarna lavaža, endobronhijalna ultrazvučno vođena transbronhijalna aspiracija iglom, transbronhijalna kriobiopsija, pozitronska emisiona tomografija i genetska procena doprinose poboljšanju dijagnostičke tačnosti granulomatoznih bolesti pluća.

Lečenje je veoma varijabilno i zavisi od osnovnog uzroka. Kod infektivnih uzroka granulomatoznih bolesti koriste se antimikrobni lekovi, a kod neinfektivnih slučajeva izbegavanje uzročnog antigena kod hipersenzitivnog pneumonitisa, upotreba kortikosteroida i imunosupresivnih lekova za sarkoidozu, hipersenzitivni pneumonitis i autoimune granulomatozne bolesti. Kod progresivnih oblika koriste se antifibrotici, a ponekad i transplantacija pluća.

Ove godine, 25.09.2026. godine, u Institutu za plućne bolesti Vojvodine održaće se tradicionalni Nacionalni vojvođanski pulmološki simpozijum na temu „GRANULOMATOZNE BOLESTI PLUĆA U SVAKODNEVNOJ KLINIČKOJ PRAKSI“, koji će okupiti stručnjake iz oblasti pulmologije, patologije, radiologije, bronhologije i mikrobiologije, koji će prezentirati i voditi diskusiju o najnovijim dijagnostičkim i terapijskim dostignućima vezanim za granulomatozne bolesti pluća.

Za više informacija o simpozijumu i kompletan raspored predavanja, preuzmite dokument.

Literatura:

Lassandro G, Picchi SG, Corvino A, Massimo C, Tamburrini S, et al. Noninfectious Granulomatous Lung Disease: Radiological Findings and Differential Diagnosis. J Pers Med. 2024;14(2):134.

Butler, Daniel SC. “Re-defining granulomas: bacterial effectors, host circuits, and spatially resolved immunity.” Journal of Leukocyte Biology (2026).

Global tuberculosis report 2025. Geneva: World Health Organization; 2025.

Wells, Athol U., et al. “A paradigm shift in corticosteroid therapy for sarcoidosis: a World Association of Sarcoidosis and Other Granulomatous Disorders Position Paper, endorsed by the Americas Association of Sarcoidosis and Other Granulomatous Disorders.” The Lancet Respiratory Medicine (2026): 363–374.

Butler, Daniel SC. “Re-defining granulomas: bacterial effectors, host circuits, and spatially resolved immunity.” Journal of Leukocyte Biology (2026).